Iz produkcije
Mreža Zagrebačkog salona
17.10.2017
Povodom otvorenja 52. Zagrebačkog salona programirali smo nekoliko multimedijalnih aplikacija koje korisniku omogućavaju da povijesni i umjetnički značaj ove cijenjene izlagačke platforme doživi u digitalnom svijetu.
Od njegovog osnutka 1965. godine do danas, Zagrebački salon etablirao se kao značajna izlagačka platforma kroz koju je svoj trag ostavilo više od 4000 umjetnika, dizajnera, arhitekata, kustosa, kritičara i kulturnih producenata u najrazličitijim angažmanima. Usprkos povijesnom značaju, cjeloviti trag Zagrebačkog salona ipak ostaje efemeran, raspršen u publikacijama, plakatima, arhivskim fragmentima, osobnim sjećanjima i pojedinim djelima koja pamti naša povijest umjetnosti.
Danas, kada u svom 52. izdanju salon još jednom otvara vrata prezentirajući recentnu hrvatsku produkciju primijenjene umjetnosti i dizajna, koristimo priliku kako bismo pokušali oslikati cjeloviti trag salona, pretačući njegovu povijesnu efemernost u efemernu prirodu digitalnog medija.
Kroz suradnju IT stručnjaka i dizajnera studija digitalnih medija Novena d.o.o. i istraživača koji djeluju unutar projekta ART NET (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu) povijesni trag Zagrebačkog salona postaje interaktivni medijski krajolik u koji posjetitelji kroz tri različite aplikacije mogu ući te ga istraživati*.
Aplikacija proširene stvarnosti (engl. augmented reality)
Povijesni trag salona vizualiziran kroz društvenu mrežu svih 4000 sudionika koji gravitiraju oko 52 izložbe. Vizualizacija je otisnuta kao podna grafika većih dimenzija (5m x 6m), a koja upotrebom AR (augmented reality) tehnologije omogućuje pristup dodatnom multimedijskom sadržaju.
Naime, pogledom na otisnutu vizualizaciju kroz tablet ili pametni telefon, u prostoru se kronološki pojavljuju plakati koji su obilježili svaki pojedini salon.
Umrežena, društvena povijest salona tako postaje i povijest našeg grafičkog dizajna koja uz salon veže. Uz vizualni dio, aplikacija nudi mogućnost i audio vođenja kroz postav 52. izložbe.
Aplikacija virtualne stvarnosti (engl. virtual reality)
Posredstvom VR (virtual reality) tehnologije, postojeća vizualizacija društvene mreže salona pretvara se u virtualni 3D prostor u kojeg je uz pomoć cardboard VR naočala moguće potpuno uroniti.
Imena svih sudionika salona ovdje se pretvaraju u svemir točaka u kojem posjetitelji mogu letjeti u potrazi za dodatnim točkama interakcije. Naime, kontakt s odabranih deset autora unutar ovog društvenog svemira, posjetiteljima omogućuje pokretanje video razgovora s autorima ili panoramskog pregleda unutrašnjosti njihovih ateljea.
Interaktivna dodirna aplikacija (engl. touchscreen application)
Vizualizacija društvene mreže salona prikazana je i na interaktivnom ekranu koji posjetiteljima omogućuje filtriranje sadržaja te pretraživanje mreže po imenima autora.
Ova aplikacija upotpunjuje složeni medijski krajolik koji uz virtualnu i proširenu stvarnost, priču o Zagrebačkom salonu translatira u dinamičnu prostorno-vizualnu formu koju istovremeno određuje povijesno-kulturni tijek, suvremeni računalni algoritmi te sami posjetitelji.
Audio vodič kroz postav 52. zagrebačkog salona
Novena N3 Guide audio vodič kroz postav 52. zagrebačkog salona sadrži prezentaciju svakog pojedinog, od ukupno 67 izlagača salona i isto toliko izloženih radova. Apikacija je instalirana na tablet veličine 7'' s trakom za nošenje i naglavnim slušalicama koji posjetitelj preuzima na ulazu na izložbu.
Hodajući izložbom prati jasno označene točke vođenja, zaustavlja se kod odabranog izloška i pokreće audio vođenje o tom izlošku i njegovom autoru.
Novena ima dugogodišnje, bogato iskustvo u programiranju i produkciji N3 Guide audio vodiča s različitim multimedijalnim sadržajima i aplikacijama. Izdvojili bismo nekoliko primjera, N3 Guide vodič u muzeju Apoksiomena, Zoološkom vrtu Zagreb, karlovačkom akvariju Aquatika itd.
Dio atmosfere s otvorenja 52. Zagrebačkog salona te snimke dijela postava salona u Muzeju Mimara i Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu pogledajte u našem videu.
* Podaci korišteni za vizualizaciju društvene mreže salona, pohranjeni su u bazi podataka CAN_IS (Croatian Artists Networks Information System), izrađenoj unutar projekta ART NET na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Projekt ART NET je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ).